planine

karpatsko balkanske planine SrbijeKarpatsko Balkanske Planine

Karpatsko–Balkanske planine nalaze se u istočnom delu Srbije i protežu se od Dunava na severu pa sve do Zaplanjsko-lužničke kotline i Ruj-planine na jugu . Na istoku pak idu do Bugarske granice a na zapadu do (Rodopskih) planina Pomoravlja. Ove planine su raznovrsnog geološkog sastava usled čega se javljaju brojna orudnjenja . Nabiranjem Karpatsko-balkanskih planina nastaju tri planinska venca koja su predvojena rečnim dolinama i kotlinama, pa ih čine sledeće planine: I venac: Zviške, Homoljske, Beljanica, Kučajske, Rtanj, Ozren, Devica,Suva planina, II venac: Šomrda, Stol, Veliki Krš, Crni vrh, Tupužnica, Tresibaba, Svrljiške planine, III venac: Miroč, Veliki Greben, Deli Jovan i Stara planina.

planinaPlanina Babin Zub

Balkanske planine koje se prostiru južno od Crnorečke kotline obuhvataju sledeće planine: Rtanj, Ozren, Devica, Suva planina i Stara planina.
Dinarske planine koje zauzimaju najveći prostor planinske regije, su razvrstane na osnovu geološkog i morfološkog pogleda. Podeljene su na ukupno sedam planinskih celina, a to su sledeće planinske podele :
– Prokletijske planine
-Šarske planine
-Starovlaško-raške planine
-Kopaoničke planine
-Šumadijske planine
-Kosovsko-metohijske planine
-Rudne i flišne planine.
Sam naziv pojedinih Srpskih planina asocira na prirodno bogastvo Srbije: Zlatibor, Rajac, Zlatar…

panciceva omorika - planine srbijePančićeva omorika

Pojedine planine su zaštićene radi očuvanja životinjskog i biljnog sveta, te su proglašene kao Nacionalni parkovi koji se nalaze pod strogom zaštitom države .
Autohtone vrste biljaka (na Srpskim planinama) su recimo kopaonička ljubičica, Pančićeva omorika, srpski lan, ali svakako i Pančićev vijuk
Od životinja koje su pod zaštitom izdvajamo: beloglavi sup, suri orao, orao krstaš, sivi soko,šumska sova, planinska ševa, sivi puh, buljina, divlja mačka, mrki medved …
Takođe, ono što je veoma važno i karakteristično za Srpske planine jeste da posetioci mogu uživati i boraviti kako leti tako i zimi.

planine Srbije pogodne i zimi i leti

Planina Kopaonik

Image result for nacionalni parkovi u srbiji

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da zakoračite u zadivljujući svet “srpske Svete gore”, “Gvozdene kapije Dunava”, Srebrne i Carske planine, i, naravno, u planinski dom staroslovenskih bogova! Nakon samo par koraka poželećete da ih stvarno posetite. Sve njih!

Uz predele nestvarne lepote, raznoliku floru i faunu, neprocenjive kulturne, istorijske i prirodne spomenike, kao i vidikovce sa kojih se pruža neopisiv pogled na njihovu netaknutu prirodu, ova mesta otkriće vam samo ono najbolje od srpskih prirodnih lepota.

Prestavljamo vam 5 veličanstvenih nacionalnih parkova Srbije!

Nacionalni park Fruška Gora

Između Dunava i Save, na površini od 80 km prostiru se prelepi pejzaži prvog od pet nacionalnih parkova Srbije. Fruška gora, nekadašnje ostrvo Panonskog mora, je posebno mesto koje svako treba da poseti bar jednom. Pored mirnih naselja, livada i jezera, Frušku goru takođe krase guste šume koje naseljavaju jeleni, divlje svinje i druga divljač. Upravo zbog te raznovrsnosti ovaj nacionalni park je savšen i za one koji žele da se opuste u prirodi i za one koji žele da se oprobaju u orijentiringu, planinarenju, biciklizmu, i drugim aktivnostima na otvorenom

Fruska gora vineyardsVinogradi Fruške gore. Foto: Katarina Stefanović

Međutim, to nije sve što čini ovaj nacionalni park posebnim. Frušku goru odlikuje i plodno zemljište zbog čega njena šumovita prostranstva neretko zamenjuju najzeleniji vinogradi, pašnjaci i voćnjaci. Pored toga, ono po čemu je Fruška gora nadaleko poznata i po čemu je dobila nadimak “srpska Sveta gora” su 16 pravoslavnih manastira sagrađenih u 15. i 16. veku. Sve njih možete videti ako kliknete – ovde. Čini se da su, pak, izletišta poput Stražilova, Iriškog venca, Hopova, Zmajevca, Hajdučkog brega, itd. najpopularnija mesta na Fruškoj gori tako da vam preporučujemo da odete tamo i otkrijete zbog čega!

Nacionalni park Đerdap

Na desnoj obali Dunava, sa površinom od preko 636 km2 , nalazi se najveći nacionalni park u Srbiji – Đerdap. Ime je dobio po nalepšoj i najupečatljivijoj klisuri na celom toku Dunava. Đerdapska klisura je, naime, najveća klisura probojnica u Evropi i sastoji se od čak 4 klisure i 3 kotline, od kojih bi vam baš svaka oduzela dah onog trenutka kad je ugledate.

The Golubac FortressTvrđava Golubac, nacionalni park Đerdap

Pored 4 veličanstvenih klisura, 2 kanjona nestvarne lepote, 3 prostrane rečne kotline, prelepe ali tajnovite planine Miroč i preko 1000 pećina, Đerdap ima još atrakcija da ponudi. Srednjovekovna tvrđava Golubac, čuvena Trajanova tabla i arheološko nalazište Lepenski vir su samo neke od znamenitosti koje dokazuju geografski i istorijski značaj ovog mesta. Zbog toga je, između ostalog, Đerdap i nazvan “Gvozdena kapija Dunava”. A sve to je, verujemo, dovoljan razlog da posetite ovaj atraktivan nacionalni park i prepustite se vetrovima Dunava koji će vas zasigurno povesti u nezaboravnu avanturu!

Nacionalni park Kopaonik

Kopaonik, ili “Srebrna planina” kako su ga zvali Rimljani, Turci i Mlečani zbog enormnog rudnog bogatstva, je najveći planinski masiv u Srbiji. Ova 80 km duga i na jednom delu 40 km široka planina ima još jedno ime – “Sunčana planina”– koje je dobila zbog 200 sunčanih dana koje uživa godišnje. Iako je samo jedan deo ovog planinskog giganta proglašen nacionalim parkom Kopaonik, to je bilo sasvim dovoljno za stvaranje turističkog raja.

Kopaonik national park

Kopaonik pod snežnim pokrivačem. Foto: ibd.mensa.rs

Zahvaljujući preko 160 dana koje provodi pod snežnim pokrivačem, razvijenom turističkom centru, savremenim hotelima, 24 ski-lifta i preko 70km skijaških staza, Kopaonik je najpopularniji ski-centar u Srbiji. Jedan deo ovog nacionalnog parka proglašen je zaštićenom zonom jer po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije, i zato, pored skijaša, privlači i veliki broj ljubitelja prirode. Zašto onda i vi ne biste posetili ovu planinsku lepotica i uživali u njenim beskrajnim livadama, gustim zimzelenim šumama i vrhovima sa kojih možete videti čak Staru planinu i Šar planinu.

Nacionalni park Tara

Bez sumnje jedno od najlepših mesta ne samo u Srbiji već i na čitavom svetu je nacionalni park Tara. U zapadnoj Srbiji nalazi se kraljevstvo od 220 km2, sa svojom kraljicom – planinom Tarom, koje neizostavno ukrade srce svakog ko kroči u njega. A kako i ne bi? Ukoliko vas raznolika i bajkovita prostranstva prošarana gustim šumama, mirisnim livadama i planinskim seocima ne očaraju, Tarina hipnotišuća jezera i nezaboravni vidikovci sigurno hoće.

planinarenje-tara1111

U idiličnoj, netaknutoj prirodi nacionalnog parka Tara najbolje možete uživati sa nekog od njenih 5 očaravajućih vidikovaca kao što su Crnješkovo, Bilješka stena, Osluša, Sjenic i najpopularnije Banjska stena sa kojeg možete videti smaragdno jezero Perućac i nezaboravni  kanjon reke Drine. Ne zaboravimo i na atrakcije poput Tepih livade, jedinstvenog sela na rubu Srbije – Jagoštice i domaćinska etno sela. Ukoliko sve ovo nije bilo dovoljno da vas ubedi da posetite Taru, onda obavezno kliknite ovde. Predomislićete se za tili čas!

Nacionalni park Šar planina

Imozantni planinski gorostas po imenu Šar planina nalazi se na samom jugu Srbije i predstavlja zasebni ogranak Dinarskih Alpa i gigantsku prirodnu granicu između Makedonije i Srbije. Sa preko 1500 vrsta biljaka od kojih je čak 20% endemično, nacionalni park Šar planina istinski je primer sirove lepote netaknute prirode. Dodajte tome preko 200 vrsta ptica, mnoštvo životinjskih vrsta i 147 vrsta leptira izvanredne lepote i lako ćete razumeti zašto se Šar planina smatra jednim od najznačajnijih zaštićenih ekoloških područija biodiverziteta centralnog Balkana.

Sar mountains national parkNetaknuta priroda Šar planine

Nacionalni Šar planina obiluje bogatim kulturno-istorijskim nasleđem koje nosi poseban značaj za srpski identitet i istoriju. Srednjovekovna utvrđenja, naselja i mostovi, 34 srednjovekovna manastira i crkve, kao i netaknuta priroda neopisive lepote, doprineli su da se ovo područije bude predloženo kao kandidat za UNESCO-ov program očuvanja Svetske prirodne i kulturne baštine. Jedina stvar koju mi možemo na sve to da dodamo je: Šta čekate – “Carska planina”vas zove!